• Prev
  3D prikaz okolice grada Mostara s rijekama i odlagalištima otpada.   ...
Boris Džeba, FPMOZ Mostar, 2016 Stanje sa odlaganjem otpada u gradu Mostaru kao i ...
Džeba Boris, Izgradnja izvršnih informacionih sustava korištenjem Expert Choica, ...
3D Prikaz Corina Land cover pokrivača i mape Hercegovine     3D Prikaz na ...
 FLIR SNIMKE   var player = new Clappr.Player({ source: ...
Razlika u temperaturi zgrada s izolacijom i bez izolacije
Džeba Boris, Izgradnja izvršnih informacionih sustava korištenjem Expert Choica, ...
Džeba Boris, Izgradnja izvršnih informacionih sustava korištenjem Expert Choica, ...
  GIS pregled odlagališta otpada i voda u hercegovini   Otpad i Vode u ...
Džeba Boris, Izgradnja izvršnih informacionih sustava korištenjem Expert Choica, ...

Login Form

Sj Flat Menu

SUSTAVI PODRŠKE ODLUČIVANJU (DSS)

Džeba Boris, Izgradnja izvršnih informacionih sustava korištenjem Expert Choica, listopad 1996.


 

Sustavi podrške odlučivanju (DSS - kratica za Decision Support Systems) koriste računare da bi olakšali proces odlučivanja o polustruktuiranim zadacima. Nije namjena ovih sustava da zamjene menadžersko prosuđivanje već da ga podrže i povećaju učinkovitost procesa odlučivanja. Sustavi podrške odlučivanju također pomažu menadžerima da brzo reagiraju na mijenjanje potreba. Jasno je, prema tome, da stvaranje učinkovitog sustava podrške odlučivanju iziskuje temeljno znanje o tome kako menadžeri donose odluke.

Dostupnost mini i mikro kompjutora, kao i komunikacijskih mreža omogućuje pristup velikoj količini informacija i njihovo korištenje uz male troškove. Tako DSS pruža menadžerima važno sredstvo za odlučivanje koje je pod njihovom kontrolom.

lako postoje sličnosti između upravljačkih informacijskih sustava (MIS - kratica za Management Information Systems) i sustavpodrške u odlučivanju (DSS) postoje razlike. Tradicionalno bi tvorci MIS bili tehnički stručnjaci, a sami menadžeri (na kojima je da donose odluke) davali tek manje inpute. Nasuprot tome, DSS se usredotočuje na proces odlučivanja i na menadžere koji u suradnji s tehničkim stručnjacim, projektiraju sustav prikladan za pojedine menadžerske položaje. Imajući pristup bazama podataka u DSS-u, menadžeri mogu manipulirati podacima i istraživati učinkovitost alternativnih pravaca akcije. Ove i druge razlike između MIS i DSS prikazene su Tablicom 3.2.

M I S D S S
Usmjerenost na strukturirane zadatke i rutinske odluke (npr. Korištenje procedura i pravila odlučivanja) Usmjerenost na polustrukturirane zadatke koji iziskuju medadžersko prosuđivanje
Naglasak na pohranjivanju podataka Naglasak na manipuliranju podacima
Menadžer, često imaju samo posredan pristup podacima Menadžeri imaju izravan pristup podacima
Oslanjanje na kompijuterske stručnjake Oslanjanje na mendžerov vlastiti sud
Moguće je da pristup podacima iziskuje čekanje dok menadžer dođe na red Izravan pristup podacima i kompijuteru
Menadžer MIS-a ne razumije u potpunosti prirodu odluke Menadžer poznaje ambijent odlučivanja
Naglasak na efikasnost Naglasak na učinkovitost

Tablica 3.2: Usporedba MIS i DSS

Danas su dostupni mnogi softverski programi za obradu teksta, grafiku, podršku odlučivanju, tablični kalkulatori (spreadheets) i baze podataka te postoje paketi koji integriraju razne softverske programe. Menadžeri mogu biti zbunjeni pred velikim izborom programa koji pomažu u procesu odlučivanja. Ono što se ranije činilo ručno može sada biti prikazano kompjutorskom tablicom. Metod koji nam u najvećoj mjeri pomaže je Analitički Hijerarhijski Proces (AHP) i njegov softverski program Expert Choice, o kojima će u narednim poglavljima biti riječ.

Velika prednost kompjutoriziranja informacija je mogućnost manipuliranja podacima i stvaranja izvješća uz malo napora da se izdvoje potrebne informacije.

Galerija Slika

Xpert Captions

AHP & GIS U ODREĐIVANJU POGODNOSTI ZEMLJIŠTA ZA IZGRADNJU POSTROJENJA ZA OTPAD

In: Ekologija

Boris Džeba, FPMOZ Mostar, 2016

Stanje sa odlaganjem otpada u gradu Mostaru kao i Hercegovačko-nertvanjskom kantonu je krajnje kritično. Postoji prijeratno odlagalište otpada „Uborak“ u sjevernom dijelu grada koje je maksimum svojih kapaciteta počelo prelaziti sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća. Planirano je proširenje postojećeg odlagališta, ali nikad nije realizirano. Pored toga nepostoji sortiranje i skladištenje odpada po vrstama. Pogotovo nepostoji posebna skladišta i postrojenja za obradu opasnih otpada, kao što su medicnski ili elektronički.

Readmore

AHP & GIS U ODREĐIVANJU POGODNOSTI ZEMLJIŠTA ZA IZGRADNJU POSTROJENJA ZA OTPAD